Cijenu reforme Marić nije otkrio, jasno je samo da se mora uklopiti u Vladin plan da deficit opće države u 2017. bude u okviru 2 posto BDP-a.

Većini građana s idućom će godinom porasti plaće, a i glavnina poduzetničkog sektora će se porezno rasteretiti. Iz poreznih škara bit će izuzeto znatno više obitelji iz skupine dohodovno siromašnijih, a život će im olakšati i niži PDV za za struju ili odvoz smeća. Poslovnom sektoru se, među ostalim, smanjuju stope poreza na dobit, a smanjenje je i izraženije za male poduzetnike i obrtnike. Poljoprivrednike pak očekuje manji PDV na inpute u njihovoj proizvodnji, od sadnica do gnojiva. To su samo neke novosti iz jučer napokon predstavljenog cjelovitog paketa porezne reforme.

“Ljudi moji, to košta”, umjesto komentara podsjetio je iskusni ekonomist parafrazirajući aktualni reklamni spot. Koliko koštaju svi najavljeni potezi s predznakom poreznog rasterećenja, ministar financija Zdravko Marić i dalje ne otkriva. Ni o ukupnom fiskalnom efektu dijelova porezne reforme koji bi u primjenu trebali već 2017. se još ne govori. Jasno je samo da njihova primjena ne bi smjela narušiti Vladine ciljeve vezane uz fiskalnu konsolidaciju. Dakle, mora se uklopiti u plan da deficit opće države u 2017. bude u okviru dva posto BDP-a. Jasno je i da samo rast BDP-a kroz utjecaj na rast prihoda proračuna može pokriti tek dio planiranih rasterećenja. Netko mora platiti razliku. A tu treba tražiti i glavne nezadovoljnike reformom. Najglasniji će sigurno biti oni u ugostiteljstvu odnosno turizmu jer se nakon nekoliko godina poslovanja uz snižene stope PDV-a na ugostiteljske usluge (najprije 5 a potom 13 posto) PDV od 2017. vraća na opću stopu od 25 posto.

 “Gubitak prihoda od poreza na dohodak, ali i omogućavanje jeftinijih inputa za poljoprivredu ili smanjenje cijena visokih fiksnih troškova stanovanja poput onih za struju koji su naročito značajni dohodovno najsiromašnijim građanima ne može se osigurati niotkud”, ističe ekonmist Željko Lovrinčević, očito podržavajući izbor dizanja stope PDV-a za ugostiteljske usluge. Dodaje kako izračuni pokazuju da od dosadašnje niže stope najviše koristi imaju strani gosti koji će na ovaj način platiti sigurnosnu rentu u turizmu. Osim toga, oni su dosad efektivno plaćali niži PDV nego građani Hrvatske. Na 100 kuna izdataka za osobnu potrošnju nerezidenti u sadašnjem sustavu PDV-a plaćaju 15,45 kuna tog poreza, a građani Hrvatske, ovisno o dohodovnom razredu, od 15,70 do 16,58 kuna.Prema Marićevim riječima, u novom sustavu hrvatski će građani u prosjeku na 100 kuna izdataka za osobnu potrošnju plaćati 14,88 (oni siromašniji) do 15,85 kuna PDV-a, dok će nerezidenti plaćati 16,25 kuna. Lovrinčević uza sve naglašava i kako se dobar dio nižeg PDV-a nije prelio u niže cijene već u sivu ekonomiju.

Stoga očekuje da će to rezultirati glasnim lobiranjem protiv. Ali, pritom bi morali imati na umu da će i hotelijeri i ugostitelji osjetiti značajan efekt jeftinije struje, tj.  izbjegavanja njezinog poskupljenja (s posebnim efektima tijekom ljetnog perioda) te nižih cijena poljoprivrednih proizvoda. U sagledavanju porezne reforme treba imati na umu da se sustav redefinira u uvjetima deficita, slabe sklonosti reformama i ograničenja gabaritima Procedure prekomjernog deficita. “Sustav se pojednostavljuje, smanjuju stope, ali širi baza, što je dobro, kaže Lovrinčević, koji je aktivno sudjelovao u analizama poreznog sustava.

Mišljenja je da se promjenama trebalo i više ići prema djeci roditelja s niskim primanjima, da djeca više budu u fokusu, ali zato ima manje sluha za odustanak od dizanja stope PDV-a sektoru novinskog izdavaštva.  No, novine su zapravo od Vlade dobile samo jednogodišnju odgodu povećanja stope. Od početka 2018. i njih, prema nacrtu porezne reforme, čeka povećanje. Naime, od 2018. u primjeni bi trebale biti samo dvije stope PDV-a, opća koja će se spustiti sa 25 na 24 posto, i snižena stopa od 12 posto koja će zamijeniti sadašnje dvije, od 5 i 13 posto. Kinodistributeri, međutim, ne mogu računati ni na tu godinu poštede, na kinoulaznice PDV ide već odskora ide na 13 posto.   Uz to, porezna reforma neće previše usrećiti ni građane kojima će iskorak prema sintetičkom oporezivanju dohodaka zahvatiti razne vrste drugog dohotka, autorskih honorara i naknada koje primaju povrh dohotka od nesamostalnog rada.

Za osobe koje uz plaću ostvaruju i značajne primitke po osnovi drugog dohotka,  ugovora o djelu, honorara i raznih naknada (od sudaca do npr. članova NO-a i sl.) za utjehu ostaje to što bi za povremene dohotke stope doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje trebale biti upola manje od standardnih (dakle, 10 i 7,5 posto).  Predstavljanjem porezne reforme, međutim, paket nije i zacementiran. On još ipak nije parafiran od svih koalicijskih partnera. A osim toga, ostaje vidjeti hoće li Vlada, primjerice, podići prag ulaska u sustav PDV-a na 300.000 kuna već s početkom 2017. ili će čekati zeleno svjetlo EK. Bude li ga čekala (a to vrijedi i za porezni tretman nabave vozila ) i ukupne fiskalne efekte to će promijeniti za nekoliko stotina milijuna kuna.

Porez na dobit

  • sadašnja jedinstvena stopa od 20% spušta se na 18%
  • za poljoprivrednike, obrtnike i poduzetnike s prihodom do 3 mil.kuna stopa 12%
  • ukidaju se olakšice na reinvestiranu dobit – osim za potpomognuta područja Vukovar i PP1, istraživačko-razvojne projekte, obrazovanje te one po Zakonu o poticanju ulaganja
  • izbor: oporezivanje obrtnika u sustavu obrta ili kroz porez na dobit
  • izbor: plaćanje porezne obveze prema novčanom tijeku ili na utvrđenu poreznu dobit
  • neprofitni sektor: izbor između plaćanja paušalnog poreza i vođenja knjigovodstva
  • umjesto 30% troškova reprezentacije, porezno priznato bit će 50%
  • priznavanje vrijednosnih usklađenja i poreznog rashoda za nenaplaćena potraživanja
  • za povezana društva (grupe) sklapanje sporazuma o transfernim cijenama s PU

Porez na dohodak

  • stope od 25 i 40% spuštaju se na 24 i 36%
  • ujednačavanje i podizanje osnovnog osobnog odbitka na 3800 kuna
  • jedinstveni porezni razred do 17.500 kuna za primjenu stope od 24%
  • podizanje osobnog odbitka za djecu i druge uzdržavane članove
  • dodatno umanjenje obveze za 50% za umirovljenike, te plaće i mirovine u Vukovaru i PP1
  • ujednačavanje svih prava i neoporezivih izdataka u odnosu na neto minimalnu plaću
  • kod konačnog oporezivanja dohotka od imovine i kapitala stopa ostaje 12%
  • sintetičko oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djel. i drugog dohotka

Doprinosi

  • ukidanje iznimaka od obveze plaćanja doprinosa
  • smanjenje razlike ‘minimalna plaća – najniža osnovica’ (koeficijent sa 0,35 na 0,38)
  • manje obveze doprinosa za povremene i druge djelatnosti (MO s 20 na 10%, ZO s 15 na7,5%)

Kako će izgledati novi sustav PDV-a

PDV – promjene od siječnja 2017.

  • stope od 25 na 13% za inpute u pojoprivredi (sjeme, sadnice, gnojivo, pesticidi)
  • sa 25 na 13% ide se i u isporuci el. energije, odvoz smeća, dječjih sjedalica za auta
  • za usluge u ugostiteljstvu i šećer stopa se povećava sa 13 na 25% stopa PDV-a za kinoulaznice povećava se sa 5 na 13%

PDV – promjene u 2017. nakon suglasnosti iz EU

  • prag za ulazak u sustav PDV-a diže se na 300.000 kn (nakon suglasnosti EU)
  • moguć odbitak pretporeza poduzetnicima pri nabavi auta te 50% pratećih troškova (EU)

PDV – promjene od siječnja 2018. 

  • opća stopa spušta se s 25 na 24%, umjesto dvije snižene (5 i 13) samo jedna, i to 12%
  • primjena obračunske kategorije PDV-a kod uvoza strojeva i opreme (bolja likvidnost)

Komentari

komentara