Nakon što je nevjenčana ‘lepotica’ Milorada Miće Pupovca Slavica Lukić, zvana Slava, pretjerala sa svojim napadima na ministra kulture dr. Zlatka Hasanbegovića Ministarstvo kulture je odgovorilo lepotici.

Lepotica koja navodno ima 10 000 kuna plaću napada Hasanbegovića iz samo jednog razloga, ne zato što smo mi kao građani opljačkani kako Jutarnji list ne bi završio na smetlištu medijske povijesti gdje mu je i mjesto, već zato što je dragan Milorad postavio uvjet briselskom ćati Andreju Plenkoviću da će mu dati svoj potpis ako Hasanbegović ne bude ministar. Ćato je na to pristao, a lepotica je odradila posao za dragana, posao je odradila u Jutarnjem listu, dragan je zadovoljan. To su sve mudrosti i svi proroci.

Uostalom što želi dragan Milorad zna i lepotica, ako je lepotica čula fašističku izjavu svog dragana koji je rekao da bi rado Srbe u šume, lako za šume, ako se Pupiju već ide neka ide, problem u tome što bi on i u vode a ne zna plivati, i u HEP,  a nema gumene rukavice, sve bi on samo zato što je Srbin. Što bi Mađari, što bi Česi, što bi Romi lepi dragan lepotice Slave nije razmišljao. Zašto Pupi ne bi u šumu, a Mađari u HEP?

 

  • Slavica Lukić rođena je 18. X 1963. u Gračacu, novinarka je Jutarnjeg lista i potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva. Diplomirala je na Fakultetu za defektologiju (današnji naziv: Edukacijsko rehabilitacijski fakultet) na Odsijeku za socijalnu pedagogiju, Sveučilišta u Zagrebu i stekla zvanje dipl. socijalni pedagog. U lipnju 1990. stekla je status apsolventa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

 

Od siječnja 1991. do rujna 1992. radila je kao novinarka u informativnom programu HRT-a, a zatim od 1992. do 1997. u dopisništvu lista “Slobodna Dalmacija”. Od veljače 1997. do veljače 1998. Radila je kao novinarka u listu “Tjednik”, tjednom političkom magazinu financiranom iz fondacije Otvoreno društvo Georgea Sorosa. Od 1998. do 2010. novinarka u političkom tjedniku “Globus”. Od 2010. do danas novinarka u dnevnim novinama “Jutarnji list”. Novinarske nagrade: godišnje nagrade Hrvatskog novinarskog društva za najbolji novinski intervju objavljen u 2002. te za istraživačko novinarstvo za seriju članaka o političkim pritiscima na pravosuđe u 2008.

Tijekom inicijative prikupljanja potpisa za referendum o braku kao zajednici žene i muškarca, Slavica Lukić objavila je 8. lipnja 2013. difamirajući članak o tzv. vođama neokonzervativne revolucije u Hrvatskoj. Članak je bio prepun neistina o privatnom životu osoba koje joj se ne sviđaju, a tekst je pritom pun potpuno proizvoljnih konstrukcija, te u tijeku njegova pisanja nije niti kontaktirala one o kojima je pisala.

Zanimljivo je kako nije bilo reakcije HND-a, koji je tada bio pod vodstvom Zdenka Duke, na iznošenje tvrdnji, bile one istinite ili ne, kada je Slavica Lukić pisala o privatnim životima Vice Batarela, Vuka Brigljevića, Dubravke Hrabar, Stjepana Bartulice, Željke Markić, Ladislava Iličića. Nećemo se baviti time što je iznosila i kako ih je povezivala, propuštajući da ikoga od njih išta o tome pita, nego time na koji način im je “sudila”.

Najbolje je o svemu tome, u svom prosvjednom pismu, progovorila profesorica Dubravka Hrabar. Pročitajte više OVDJE, a pismo u cijelosti možete pronaći OVDJE.

Spomenimo i kako je Slavica Lukić osuđena za sramoćenje, te je trebala platiti 26 tisuća kuna novčane kazne jer je svojim tekstom osramotila “Medikol”; sudac Marko Benčić zaključio je kako je novinarka “u cilju sramoćenja privatnog tužitelja putem tiska, kao autorica članka objavljenog dana 21. veljače 2013. godine u dnevnim novinama Jutarnji list, pod naslovom ‘Država će Medikolu dati 116 milijuna kuna da ne bi bankrotirao?’, želeći prikazati Polikliniku Medikol nedovoljno stručnom medicinskom ustanovom, iznijela navod: ‘U liječničkim krugovima ističu da je Magdalena, za razliku od Medikola, stabilna, sređena i visokostručna ustanova u kojoj bolesnici mogu računati na vrhunsku liječničku skrb’, te je time nanijela štetu ugledu “Medikola”.

Ovu presudu je ukinuo Županijski sud u Zagrebu, uz pojašnjenje da se u njezinom slučaju radilo o “vrijednosnom sudu”, a ne “činjeničnoj tvrdnji”, te nema uvjeta za kažnjavanje po odredbama o sramoćenju, i zakazano je ponovno suđenje.

Tinolovka news

Komentari

komentara